U ovotjednom blogu pročitajte komentar na članak kolegice dr.sc. Marinele Dropulić Ružić s naslovom “Zašto je pločanska ribarska fešta lekcija o sinergiji i razvoju turizma?” objavljenom na turističkom portalu Hrturizam.hr u kojem je prenijela doživljaj s gastronomskog događanja 9. Ribarsku noć u Pločama iz perspektive stručnjakinje za ljudske potencijale u turizmu.

Uspjeh ovisi i o jasno postavljenoj svrsi i ciljevima

JASNO POSTAVLJENA SVRHA I CILJEVI DOGAĐANJA

Kad putujemo i posjećujemo nove destinacije, ono što želimo je upoznati lokalnu kulturu, ljude i običaje za što su gastronomska događanja mnogim posjetiteljima omiljena prečica. Primjer 9. Ribarske noći koji nam je Marinela opisala pravi je primjer događanja koji je uspješan zahvaljujući volonterima, ljudima koji uvijek čine temelje uslužne djelatnosti. Ali osim toga, Ribarska noć u Pločama primjer je održivog gastronomskog događanja. Pitat ćete se zašto?

Ono što možemo identificirati kao jedan od faktora uspjeha ovog događanja je vrlo jasno postavljena svrha i ciljevi kojima se teži. Organizator je očito dobro odradio svoj posao usklađivanja ciljeva događanja s ciljevima volontera kada nakon devet godina održavanja događanje raste i razvija se, najbitnije je druženje dok nitko ne priča o zaradi.

DVIJE MUHE JEDNIM UDARCEM

Drugi faktor uspjeha događanja je održavanje natjecanja 53 ekipe u pripremi tradicionalnih neretvanskih jela s točno određenim pravilima sudjelovanja. Organiziranjem ovakvog natjecanja organizator je riješio dva najveća izazova s kojima se susreću organizatori gastronomskih događanja.a to su posluživanje SAMO tradicionalnih jela i volonterski ANGAŽMAN lokalnog stanovništva.

U Marinelinom članku mogli smo pročitati da se na Ribarskoj noći nude samo tradicionalna jela. Zajedničkim dogovorom o pripremi i usluživanju tradicionalnih jela organizator i sudionici pametno su se suočili s izazovom komercijalizacije i iskrivljivanja istine o tradicionalnoj kuhinji u korist zarade s obzirom na veliki broj posjetitelja. Organiziranjem natjecanja potaknulo se lokalno stanovništvo na uključivanje u program događanja, što je prema intenzivnom doživljaju i oduševljenju posjetitelja očito bio dobra potez.

“Jasna svrha i ciljevi + angažman lokalnog stanovništva + evaluacija događanja = univerzalna formula uspjeha”

ZAŠTO OPADA INTERES ZA DOGAĐANJIMA KOJA IMAJU DUŽU TRADICIJU OD RIBARSKE NOĆI?

Jasna svrha i ciljevi + angažman lokalnog stanovništva + evaluacija događanja = univerzalna je formula uspjeha manji lokalnih kulturnih događanja poput Ribarske noći. Upravo u evaluaciji događanja, odnosno zanemarenoj evaluaciji stoji odgovor na pitanje zašto opada interes za nekim dugogodišnjim tradicionalnim događanjima. Događanje bez evaluacije je kao utakmica bez rezultata, organizator ne zna da li je organizacija bila uspješna, koji su bili propusti, tko je zakazao, na što su se posjetitelji žalili, što kaže lokalno stanovništvo, a što sudionici programa. Zanemarivanjem evaluacije gube se korisne informacije na temelju kojih se donose odluke za potrebne promjene i rast kvalitete događanja.

Hvala Marineli na odličnom članku, tako detaljnom i osobnom….čitajući njezino iskustvo imala sam osjećaj kao da sam posjetila Ribarsku noć… što ne bi bilo loše da se stvarno dogodi!

I za kraj nemojte zaboraviti da je održivi razvoj događanja PROCES koji traje!

Vaš mentor u organizaciji održivih događanja,