Povijesni razvoj manifestacija
Blog
15 minuta čitanja
Različiti oblici i vrste manifestacija, od političkih skupova, sportskih natjecanja i zabava do vjerskih proslava, civilizacijska su stečevina stara tisućama godina. Kako privatno, tako i javno, ljudi su osjećali potrebu obilježavati važne događaje u svojim životima, proslaviti značajne trenutke.
Povijesni razvoj manifestacija
MANIFESTACIJE U POVIJESTI – ZABAVA NAKON MUKOTRPNE SVAKODNEVNICE
Kada se promatra povijesni slijed raznih manifestacija, zaključuje se, da su one uvijek igrale značajnu ulogu u društvu, bilo da su razbijale dosadnu, mukotrpnu rutinu svakodnevnice (težak rad u poljima) ili isticale neku važnu aktivnost ili društvenu promjenu. Tragove svih vrsta manifestacija moguće je pronaći daleko u prošlosti. U srednjem su vijeku posebni događaji i ceremonije igrali glavnu ulogu, pobrinuvši se za to da se dosadna svakodnevna egzistencija osvježi te da se ljudi zabave. Zbog velikih razlika u usporedbi s današnjim suvremenim načinom provođenja dokolice i slobodnog vremena u periodu Engleske i Tudora (oko 1500-1600. godine) od vlade, odnosno kralja ili kraljice, očekivalo se da prirede dobru predstavu ili da se prikažu u dobroj svjetlosti za ljude. Namjera je bila osigurati poštovanje i odanost podanika koji su očekivali vidjeti pripadnike kraljevske obitelji u svoj svojoj slavi (Getz, 2008).
“Festivali su tradicionalno bili vrijeme proslave, opuštanja i oporavka koji su često nastupali nakon perioda teškog fizičkog rada, sjetve ili berbe plodova. Neophodan dio tih festivala bila je proslava ponovnog potvrđivanja zajednice ili kulture.”
– Bowdin & suradnici (2006)
POVEZIVANJE POVIJESTI I GEOGRAFIJE PUTEM MANIFESTACIJA
Danas se manifestacije sve više vežu za neki događaj iz prošlosti ili se koriste za interpretaciju povijesti, pa čak i geografije (Getz, 2008).
Mnogi će određene gradove pamtiti po manifestacijama koje su se tamo održale, poput sportskih manifestacija održanih u Singapuru (Kina) ili Imoli (Italija). Tako će Singapur pamtiti zbog impresivne pripreme, organizacije, angažiranosti volontera, kao i besprijekornih ceremonija otvaranja i zatvaranja Olimpijskih Igara 2008. godine ili Imolu zbog tragične smrti jednog od najboljih vozača Formule 1, Ayrtona Senne tijekom Velike nagrade San Marina 1994. godine.
OLIMPIJSKE IGRE – PREKID RATA ZBOG IGARA
Moderne se Olimpijske igre temelje na igrama koje su imali stari Grci i koje su se prvi puta održale 776 godine prije Krista u Olimpiji u Grčkoj. Svrha tih igara bila je proslava festivala Zeusa, najvažnijeg grčkog boga. Organizirali su ih svećenici hrama i njihovi pomagači i održavale su se u četverogodišnjim razmacima, bez obzira da je Grčka bila u ratu (što je bilo sasvim uobičajeno u ta vremena). Jedan od najvažnijih aspekata igara bio je prekid ratnih aktivnosti, koji se najavljivao da bi se omogućilo održavanje igara. Prekid ratnih aktivnosti omogućavao je svim sudionicima, većinom plemenitašima i profesionalnim atletičarima zajedno s hodočasnicima, koji su putovali u Zeusov hram u Olimpiji, siguran dolazak na igre. Igre su trajale pet dana i uključivale su razne religiozne obrede gdje je glavni religiozni aspekt bilo obožavanje Zeusa. Zanimljivo je da su žene su imale vlastite igre u čast boginje Here, jer udanim ženama nije bilo dopušteno prisustvovati muškim igrama, čak niti kao publika. Igre su organizirala religijska tijela Olimpije, što je uključivalo profesionalne trenere za pojedinačne sportske aktivnosti, kao i suce. Također za vrijeme trajanja Olimpijskih igra održavana su brojna društvena događanja, kao i parada pobjednika nakon zatvaranja igara. Stare su se igre nastavile održavati još 1.200 godina, dok ih je 393. godine obustavio rimski car Theodosius II. Moderne su igre ponovno počele 1896. godine u Ateni, uslijedile su one u Parizu 1900. godine, te se održavaju svake četiri godine, sve do danas.
Izvor: Shone, A. i Parry, B.: Successful Event Management, A practical handbook, Third edition, Cengage Learning EMEA, United Kingdom, 2010., str. 8
1990. RAZVOJ GLOBALNE INDUSTRIJE MANIFESTACIJA
Pojam „turizam manifestacija“ ili „manifestacijski turizam“ nije bio široko korišten sve do kraja 80-ih godina prošlog stoljeća kada je Ured za turizam Novog Zelanda prvi put spomenuo taj termin (eng. event tourism), objavivši da je riječ o značajnom i brzo-rastućem segmentu međunarodnog turizma, nakon čega je razvijen okvir za njegovo planiranje. Ranih 1990-ih godina razvila se globalna industrija festivala i manifestacija. Manifestacijski je menadžment profesionalno područje u kojem turisti čine potencijalno tržište i turističke destinacije postaju temeljne zainteresirane stranke u postupku privlačenja i/ili organizacije manifestacija. U današnje vrijeme, manifestacije su u središtu naše kulture više nego ikada prije. Porast slobodnog vremena i prihoda doveli su do sve većeg broja javnih manifestacija, proslava i zabave.
SINJSKA ALKA – 302 GODINE DUGA TRADICIJA ODRŽAVANJA
Na području Republike Hrvatske postoji bogata dugogodišnja tradicija održavanja manifestacija. Jedna od najdugovječnijih kulturnih manifestacija u Hrvatskoj je Sinjska alka, hrvatska viteška igra. Održava se svake godine u prvoj nedjelji mjeseca kolovoza u Sinju, na godišnjicu pobjede nad turskim osvajačima 14. kolovoza 1715. godine. Na taj dan je 700 hrvatskih vojnika iz Sinja uspjelo odbiti navalu vojske turskog seraskera Mehmed-paše Čelića koja je brojala 60.000 vojnika. Po alkarskom Statutu današnje trčanje alke odvija se na način da jahač na konju u punom trku mora proći trkalištem dužine 160 metara, te pokušava kopljem pogoditi središte malog željeznog kruga koji se zove alka, a koji se nalazi na visini od oko 3,2 metara iznad tla. Alka kao meta se koristila u 17. i 18. stoljeću kao vojnička vježba za konjicu koja su nosila koplja, slične igre održavaju se i u drugim krajevima Hrvatske (“Trka na prstenac” u Barbanu u Istri) i Europe gdje postoji konjanička tradicija. Sinjani su utemeljili i u gotovo tri stoljeća dugom kontinuitetu održavaju Alku kroz koju slave ljudsku hrabrost, junaštvo, viteštvo, čast, domoljublje i slobodu. Dana 15. studenoga 2010. Sinjska alka je upisana na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Europi.
Izvor: Wikipedia
I za kraj bloga na temu povijesnog razvoja manifestacija možemo svi zajedno zaključiti da je upravljanje manifestacijama PROCES koji možete potrajati i nekoliko stotina godina!
Vaš mentor u organizaciji održivih događanja,
